Trebević

Kada se pogleda Trebevi? iz njegovog podnožja, sa sarajevskih ulica, osobito vrh na kojem dominira tv toranj, ?ini se nevjerovatnom i pomisao da se ?ovjek gore uspne biciklom. Me?utim, osje?aj trijumfa nakon što se iza posljednjih krivina ukaže ogromni tv toranj koji je izgledao nedostižno s podnožja planine, još više kad se na?e na samom vrhu odakle puca pogled na Zvijezdu, Ozren, Bukovik, Crepoljsko, Romaniju, Jahorinu, Bjelašnicu, Treskavicu… nemjerljiv je, a svaki bicklist koji ga je jednom “savladao” ponosno ?e kasnije pokazati prstom u pravcu vrha objašnjavaju?i: “Eto, mi gore idemo biciklima!”. Uz nevjericu i divljenje sagovornika.

Mnogo prije biciklista Trebevi? su “otkrili” planinari i svi ljubitelji zdravog života i odlaska u prirodu. O njemu je spjevana i pjesma ?iji stihovi kažu:

“?etiri mladi?a idu s Trebevi?a

prati ih pjesma i smjeh.

Tako oni bili

veseli i ?ili,

dan bješe sun?an i lijep…”

Nažalost, usljed ratnih djelovanja i postavljanja minskih polja Sarajlije su gotovo prestale odlaziti na Trebevi?. I pored ?injenice da se intenzivno radi na deminiranju terena i da je ve?ina o?iš?ena od mina, i dalje postoji bojazan pa ?e se tek pokoji iskusni planinar, rijetki izletnik ili biciklist zaputiti na planinu. Ali, zbog svoje blizine, zbog ljepote koju nudi, sve je više onih koji ?e i Trebevi? ubrojati u svoje redovne destinacije za vikend i relaksaciju.

Preko Trebevi?a vodi asfaltirani magistralni put iz pravca Lukavice ka Jahorini, koji je, doduše, u nešto lošijem stanju. Biciklistima je interesantniji makadamski put koji se, kilometar i po prije Ravna, iznad Kneginjca, odvaja preko Dolova ka samom vrhu. Ovaj put je izgra?en još za vrijeme Austrougarske, manjim dijelom asfaltiran, a od Dolova se penje serpentinama, prvo do Studenog brda a potom i do planinarske ku?e pod samim vrhom Trebevi?a. Nažalost, bivši dom “Vaso Miskin Crni” je uništen, ali to ne spre?ava ljubitelje planine da ga pohode, tu na?ine pauzu i produže još kojih stotinjak metara do samog vrha.

Ovaj put vodi kroz predivnu crnogori?nu šumu te je i za ljetnih vru?ina vožnja više nego ugodna. Gusta šuma je plod pošumljavanja koje se kontinuirano vršilo još od doba Austrougarske. Osim mirisa šume, biciklisti i drugi posjetioci planine mogu uživati u bojama i mirisu raznolikog cvije?a koje sre?u cijelim putem sve do samog vrha.

Svježina zraka koja se i ljeti osjeti kad se penje uz Trebevi?, ali i na druge planine, pojava je koja se zove “aerotermi?ki stupanj”. Naime, porastom nadmorske visine temperatura se smanjuje i to na svakih stotinu metara opadne za 0,3 do 0,5 stepeni Celzijusa, a ljeti i do 0,7. Drugim rije?ima, na svakih 180 metara visine temperatura opadne za jedan stepen Celzijusa. Imaju?i u vidu da se do vrha Trebevi?a savlada visinska razlika od gotovo hiljadu metara, lako je izra?unati da nas gore o?ekuje vrlo ugodna temperatura i kad u Sarajevu vlada ljetna žega.

Kontinentalno-planinska klima koja vlada na Trebevi?u pogoduje bujnoj vegetaciji, naro?ito visokom drve?u pa se slobodno može re?i da on predstavlja “plu?a grada”. Ispod bivše ku?e Planinarskog društva “Željezni?ar” svojevremeno se nalazila botani?ka bašta šumarskog fakulteta Sarajevo sa brojnim primjercima najve?eg dijela alpske flore, pa ?ak i biljke koje rastu na planinama dalekog Japana. Na pitomim stranama Trebevi?a, naro?ito od Dobre vode prema vrhu, nailazi se na izobilje jagoda, borovnica i vrisinja. Od Ravna pa naviše nailazi se na više vrsta jestivih gljiva.

Zbog svega navedenog ali i zbog blizine i pristupa?nosti, naro?ito iz pravca spomen parka Vraca, Trebevi? je postao ?esta destinacija sarajevskih ljubitelja brdskog biciklizma, ?ak i za kratke, popodnevne ture. Nedjeljna posjeta sarajevskih biciklista je obilovala vedrim raspoloženjem, osje?ajem zadovoljstva zbog boravka u prirodi i naro?ito predivnog spusta. Zbog ljepote šume i podloge od humusa i borovih iglica dio spusta od samog vrha do bivšeg planinarskog doma Dobre vode predstavlja možda i najljepši cross countri spust u BiH.

Možda, stoga, i ne iznena?uje izjava jednog mladi?a kojem je ovo prva brdskobiciklisti?ka tura u životu: “Mislio sam da odustanem. Pred samim vrhom sam govorio sebi ‘što ti sve ovo treba’ a sada, nakon ovakvog spusta, slobodno mgu re?i da je trebalo penjati se još dva sata – to bih u?inio”.

Pogledajte i interaktivnu mapu puta sa visinskim profilom ove staze.