Ovih dana se pandemija izazvana virusom COVID-19 osjetno smiruje i već su vidljivi brojni biciklisti na našim cestama i u planinama. Boravak u izolaciji mnoge nas je “natjerao” na neracionalno i prečesto posezanje za hranom pa su neki novu biciklističku sezonu dočekali sa “kojim kilogramom viška”. No, i oni koji su se pridržavali uobičajenih navika u prehrani malo su eksperimentisali, razmjenjivali iskustva i savjete pa je nemali broj njih otkrio kako se, zapravo, i ne hrani najzdravije.
***
Iako je BIOfan prvi bh. certificirani organski brand mnogima poznat koristimo priliku, da razgovaramo sa Jasnom Frljak čija je ideja o organskim namirnicama u BiH upravo realizovana kroz ovaj brend, zahvaljujući kojem i u BiH imamo priliku na trpezama vidjeti brojne zdrave organske namirnice koje vode porijeklo iz cijelog svijeta. Jasna je magistrirala u oblasti organske hemije na Palackeho Univerzitetu, trenutno je apsolvent postdiplomskog studija nutricionizma, a u svom savjetovalištu BiOR zona u Sarajevu se koristi i metodom biorezonance kao certifikovani bicom terapeut.
Koliko je spoj hemije i nutricionizma sa vaša dva fakulteta bitan za razvoj jedne ovakve kompanije?
Jedan moj profesor je rekao da smo mi hemičari posebna sorta ljudi, imamo prirodnu potrebu da uvijek sve analiziramo, raščlanjujemo, popravljamo i spajamo, a kako je hemija zastupljena u skoro svakoj naučnoj oblasti, negdje više negdje manje, mi se onda prirodno u sve razumijemo Naravno, hemičari su uvijek dio nekog kolektivnog istraživačkog tima, nikad nisu pojedinci sami za sebe, i ta osobina da “igraš” za i u timu je mislim presudna za razvoj jednog brenda pa je tako i sa BIOfanom. I na kraju, od jedne ideje na papiru u konačnom treba doći uspjeh. Uspjeh može biti emotivne prirode kada vidite jednostavno da ogroman broj ljudi cijeni to što radite, zadovoljstvo koje imate kada nekom od lokalnih proizvođača budete onaj “vjetar u leđa” i kada znate da je vaš proizvod iste kvalitete kao i u Njemačkoj Nekad je taj uspješan završetak tek nakon nekoliko pokušaja, mjeseci rada, truda, padova i uspona, kao i u labu, ali nema odustajanja. Ja nikad ne odustajem, a to je možda moja naveća vrlina koju nosim kao organski hemičar, a mislim da je znatno doprinjela razvoju BIOfan-a.
Na osnovu dosadašnjeg iskustva, da li ljudi u BiH shvaćaju značaj zdravih namirnica organskog porijekla u svakodnevnoj prehrani?
U odnosu na naš početak, još od Zdravoteke, prije nekih 7 godina, interes za zdravom hranom je znatno porastao. Pogotovo u zadnje dvije godine primjećujem da ljudi sve više obraćaju pažnju na taj pojam „zdravo“ i zdrav život ali i dalje to nije više od 5% od ukupnog stanovništva. Što se tiče same organske hrane i certifikovanih proizvoda tu je sada važno insistirati da potrošači ili konzumenti i takve hrane ne budu prevareni ili krivo navođeni. Oni koji biraju organsko, možda su i najosviještenija populacija unutar ovog „zdravog trenda“. Naša glavna misija, bilo gdje da idemo i promovišemo naš brend, jeste upoznati ljude šta znači pojam organsko i kako prepoznati jedan takav proizvod.
Koliko je po vama važno da prehrana sportista, pa i rekreativaca ili onih koji tek povremeno voze bicikl bude uravnotežena i odgovarajuća naporima koji ih očekuju?
Pa meni je iskreno čudno kada vidim nekog „sportistu“ da nakon te neke svoje fizičke aktivnosti pojede nešto iz asortimana brze hrane. Jednostavno se to dvoje ne uklapa i sav taj trud oko fizičke aktivnosti bit će „poništen“ ukoliko ishrana nije pravilna, naravno i obrnuto. Jedno bez drugog ne ide. A biciklizam je ono vrhunsko: plemeniti sport za čovjeka i okolinu. Prvo što je dobar za izgradnju mišića, a s obzirom da je uvijek na otvorenom i ako se radi o brdskom biciklizmu onda je to za disajne puteve prirodan detoks, a općenito je svakako koristan za zdravlje. Sa druge strane plemenit je jer nema štetnih emisija, trošite samo ono što imate od prirode, ne crpi prirodne resurse samo vas Međutim, za biciklizam trebate imati snage, a ukoliko ishrana nije adekvatna može doći i do pada energije te raznih upalnih procesa. Bilo koja fizička aktivnost rezultira hemijskim procesima, koje nas čine sretnim na fizičkom ali i na mentalnom nivou i pojesti nakon toga nekakav visokokalorični rafinirani ili ultraprocesirani proizvod je apsolutni šok za organizam. Kontunirano takva relacija može prouzrokovati gore navede probleme ali i svaki put će sve biti teže nastaviti se baviti takvom aktivnošću te će najvjerovatnije dovesti do odustajanja, jer je to mnogo lakše, nego preokrenuti ishranu.
Moram isto reći da do sada što sam ja mogla da vidim jeste da recimo žene su tu mnogo odgovornije, večinom ide fizička aktivnost i zdravija prehrana. Kod jačeg spola, pogotovo kod mlađih, vrlo često čujemo da je aktivnost sama po sebi dovoljna za zdrav život. Profesionalni sportaši oni imaju svoje trenere i nutricioniste i to Vam govori sve o važnosti i jednog i drugog I ne zabravimo izuzetak ne čini pravilo. Nije dovoljno se osvrtati na izuzetke, tipa „on je čitav život vozio bicklo, a jeo samo pite i burek“ i doživio 100tu. To su , kako sam rekla, izuzeci i takvih slučajeva je malo i nebitni su za statistiku.
Šta nam možete preporučiti za svakodnevni jelovnik?
Pored povrća koje trebate jesti 4-5 porcija dnevno ili bolje reći povrće možete jesti u neogračenim količinama i voća 3 porcije dnevno, neke opšte preporuke su: konzumirati žitarice (zob pahuljice i mekinje, rižu, oljuštenu heljdu, proso, kvinoju, bulgur, pšenicu..) ali u onom integralnom obliku nerafinirane i neprocesirane.
Orašasti plodovi i sjemenke (bunde, tikve, sezama, konoplje, lana, orasi, lješnjak, bademi, indisjki oraščići) su ukusna i zdrava užina, a pružit ce vam, između ostalog, potrebnu dozu magnezija i vitamina B skupine koji su neophodni za regeneraciju mišića ali i pored navedenog izvor su i cinka koji učestvuje u jačanju imuniteta.
Proteini: Izvor su im životinjski proizvodi ali ja sada neću o njima jer se skoro sve i zna. Spomenut ću i neke opcije izvora biljnih proteina: slanutak, soja, leća – belugo, french, zelena, mungo grah, sve ove namirnice bi trebale biti redovno zastupljene u jelovniku sportiste. Uz kombinaciju sa integralnim žitaricama i povrćem možete imati i na ovaj način izvor kompletnih proteina.
Suho voće: grožđice, datule, marelice, brusnice. Pogotovo su brusnice dobre za prevenciju mokračnih oboljenja posebice kod žena.
Hladno prešana ulja: Sva hladno prešana, djevičanska ulja imaju svoju prednost i nijedno nije štetno ukoliko se naizmjenično koriste. Sportisti trebali imati u svojoj kuhinji maslinovo , kokosovo i ulje konoplje.
Voda: dnevno minimalno 30 ml vode / kg tjelesne težine
Suplementacija: Sportisti bi trebali regenerisati svoje mišiće i obnoviti tijelo konzumacijom hrane do nekih 45 minuta najkasnije od završetka aktivnosti. Kod biciklista je to malo drugačije jer ako neka tura duže traje onda predspostavljam da se neki „najjači“ obrok ostavlja za zadnji kraj i onda imaju nešto malo više vremena ali u svakom slučaju obavezno je planirati kvalitetan obrok nakon završene aktivnosti.
Danas imate opciju da svakodnevno brzinski napravite shejk sa biljnim proteinima (tikva, budeva, konoplja, grašak) ili sa proteinom sirutke i na taj najčin obnovite i regeniršete tijelo i mišičnu masu. Ovdje bih samo naglasila da je jako važno ali i teško danas na tržištu naći čiste proteine, bez dodanih šećera i aditiva te smo mi iz tog razloga i u naš asortiman uvrstili gore navede proteine koji su bez ikakvih dodataka i naravno organskog porijekla. Za protein sirutke se zna da je kompletan proteina i izvor BCAA, ali ne smijemo zanemariti ni ostale proteine. Za razliku od sirutke, biljni proteini neće prouzrokvati gasove, nadutost ili loš zadah, a konoplja je recimo imunostimulirajući protein ali i protein koji možete piti u koje god doba dana, neovisno od treningu i jako je ukusna. Zato je vjerovatno i najttraženija među sportistima.
Povrće: zeleno lisnato povrće je „must“ u sportaša jer je jako bogato magnezijom zato bi se trebalo konzumirati barem dva do tri puta sedmično.
Da bi se tijelo obnovilo i iskoristilo maksimum od fizičke aktivnosti i zdrave prehrane, treba biti i oslobođeno od stresa ali i od namirnica koje ga opterećuju. Iz ishrane treba izbaciti ili svesti njihovu konzumaciju na minimum posebno bijelo rafinirano brašno, bijeli šećer, gazirana pića, rafiniranih ultraprocesirane namirnice i začine sa visokim procentom soli i aditiva.
Za energetske napitke se može npr. iskoristiti guarana sa malo sirovog kakaa, umjesto sintetičkih napitaka, koji možete napraviti i ponijeti sa sa sobom.
I na kraju bih rekla da je važno imati odmor, istezanje i dobar san.
Kako bi po vama trebala da izgleda prehrana bicikliste na cjelodnevnoj, rekreativnoj turi? Energetske čokoladice i barove uglavnom kupujemo ali vjerujemo da ih uz malo vještine mnogi od nas mogu i sami spremiti?
Pa sirove kuglice ili barove je možda i najlakše za napraviti. I obično, tu čak i ne treba recept, sve se može napraviti onako što se kaže „odokativno“ po nahođenju.
Ja ću nabrojati osnovne namirnice koje vam trebaju za izradu i naravno ne morate sve imati izabereti po jednu iz svake grupe.
Hurme, sjemenke (lana, konoplje, sezama), suho voće (brusnica, goji bobice, marelice, grožđice..), protein (graška, riže ili konoplje), kokosovo brašno i npr. kakao prah i orašaste plodove (lješnjak, badem, orahe)…
Hurme su uvijek baza i ukoliko su presuhe možete ih malo namočiti da odstoje u vodi (vodu nemojte bacati)
Nakon nekih 30 minuta stavite u blender ili sjecka, dodajte ostale sastojke (suho voće, protein, kakao, lješnjak..) i blendate do konzinstencije sa kojom možete raditi. Ukoliko treba, dodajte malo po malo vode od onih hurmi.
Nakon što dobijete gušću smjesu izvadite je i malo je pospite koksovim brašnom i pravite okruglice ili pločice. To na kraju uvaljajte u oljuštene sjemenke konoplje ili sezama i to je to.
Ovdje šećer nema potrebe da se doda, a protein riže i graška imaju taj neutralni okus pa sam ih ovdje zbog toga spomenula.
Na fotkama su kockice od hurmi, baza su im hurme i onda samo ubacujete što volite i što imate u kući.
Druga slika je zdravija vrsta keksa, od bademovog i kokosovog brašna, koji su zbog svog sastava pogodni i kod bezglutenske dijete i LCHF ishrane.
I na kraju tu je slanutak, namirnica koji bi svaka osoba, a ne samo sportista trebao imati u kući. Ovakav pečeni slanutak sa začinima možete ponijeti i grickati onako na pauzi, na poslu, možete ga stavljati u salate, grickati dok odmarate od vožnje itd.
Nakon svakog napora potrebna je detoksikacija i jačanje organizma. Šta nam preporučujete za to recimo nakon dobre biciklističke ture?
Pa obavezno kvalitetan obrok, izvor proteina da li životinjski (piletina, tuna) ili biljni (soja, slanutak…) uz salatu začinjenu sa hladno prešanim uljem lana ili konoplje i prilog od integralnih žitarica. Rehidratacija ide naravno ali u kojoj mjeri zavisi od težine biciklističke ture i trajanja. Ukoliko niste u mogućnosti odmah da imate obrok, onda možete popiti i kvalitetni proteinski shejk od proteina konoplje, graška ili sirutke koji možete razmutiti sa vodom ili biljnim mlijekom i popiti to dok ne budete u prilici jesti. Važno je imati na umu da se treba jesti ili barem popiti shejk do 45 minuta ili maksimalno sat vremena nakon prestanka fizičke aktivnosti. Biciklisti mogu koristiti i magnezijeve dodatke prehrani ali moraju biti kvalitetni. Ukoliko se radi o magnezij hloridu, magnezij glicinatu ili malatu nećete pogriješti.
Nažalost, nije rijedak slučaj da pojedinci imaju određene reakcije na neke namirnice. Da li je kod vas moguće uraditi test tolerancije na hranu?
Pa s obzirom da u savjetovalištu radim biorezonacu te u sklopu standardnog dijagnostičkog pregleda radi se i test na intolerancije na osnovu kojeg se ishrana individualno prilagodi. To dovodi do rasterećenja organizma, bržeg metabolizma, iskorištenje nutrijenata , a i kod nekih osoba se pokazalo da ishrana prilagođena prema testu intolerancije mnogo pomaže, nekad je i čak presudna, prilikom procesa mršavljenja.
Neki tvrde kako je zdrava ishrana zapravo preskupa za kućni budžet i posežu za jeftinim namirnicama sumnjivog kvaliteta. Šta im možete poručiti po tom pitanju?
Pa staroj izreci: “bolest ulazi na široka vrata, a izlazi na iglene uši” mislim da se sve reklo. Zdravlje nema cijenu i ulagati u zdravlje je ulagati u budućnost. Nevjerujem da iko od nas želi dočekati nekvalitetnu ranu starost, nemoćan, pretio, sa dijabetisom tipa 2, kardio-vaskularnim bolestima i dr. Vremena su promijenila kao i životni stil, živimo duplo duže nego što je to bilo prije ranije, a to ima svoje mane i prednosti. Što duže živimo, organizam viže stari i prirodno je sklon popuštanju i raznim bolestima, a da bi dobro starili treba imati zdravo tijelo. I tada dođe sve na naplatu. Neka oboljenja nisu reverzibilne prirode i vrlo često bude kasno za promjene ili promjene na zdravu ishranu ne urade plodom, a sam proces traje dugo i traži ogromnu disciplinu i požrtvovanost. I tek onda shvatite da “zdravlje nema cijenu”. Realno govoreći, više to nije tako ni skupo, kada počnete da spremate hranu za sebe, da kuhate i organizujete svoje vrijeme shvatit će te da je to mnogo financijski pristupačnije nego stalno kupovati gotovo hranu ili hraniti se u restoranima. I na kraju, u zdravom tijelu je i zdrav duh, ne zaboravimo da je i mentalno zdravlje jako važno, a ne možemo ga odvojiti od zdrave ishrane i zdravog načina života.
[box type=”info”]Recepte i savjete potražite na IG profilu jasninazdravoteka. Sve namirnice, proteine i superfood možete kupiti na www.shop.biofan.ba uz mogućnost dostave na kućnu adresu, a za novosti i informacije o BIOfan proizvodima pratite IG stranicu biofanorganicshop ili FB profil BIOfan.[/box]
