Podešavanje pravilnog položaja sjedišta

Iako se čini da je o položaju sjedenja na biciklu već sve rečeno, da smo ovu temu “sažvakali” sto puta, ipak se i danas susrećemo sa pitanjem “kako pravilno podesiti sjedište”. Tu i tamo ćemo sresti nekog ko sjedi prenisko i muku muči s blagom uzbrdicom – jednostavno položaj mu ne omogućava ugodnu vožnju pa jedva okreće pedale. Drugi je, pak, previsoko i jedva prstima dohvaća pedale što izaziva pomjeranje kukova čas na jednu, čas na drugu stranu i spuštanje karlice kod svakok okretaja pedale. Čak i iskusniji biciklisti vjerovatno nikada nisu provjerili položaj koljena u odnosu na pedalu jednostavnim spuštanjem viska. Evo par sitnica na koje bi dobro bilo obratiti pažnju.

1. Ne plašite se visine

Većina početnika će spustiti sjedište tako da na bicikl može sjesti dok stoji na podlozi. Pogrešno! Nije potrebno da možete dohvatiti podlogu cijelim stopalom dok ste oslonjeni na sjedište jer, praktično, nikad se nećete niti dovesti u takvu situaciju. Naime, ako izgubite ravnotežu i započnete padati logično je da će se bicikl nagnuti na jednu stranu, vi ćete spustiti nogu s pedale i u jednom trenutku osloniti se čvrsto na tlo. Dakle, to što ste dok vozite pozicionirani nešto visočije ne utiče na vašu sigurnost.

2. Ispružena noga

Ako vam je sjedište nisko kao u prethodno opisanoj situaciji to znači da su koljena uvijek savijena. Na taj način vožnja je gotovo nemoguća ili otežana, koljena trpe, a mišići nogu ulažu znatno veći napor. Sjedište podignite tako da vam je noga kad naslonite petu na maksimalno spuštenu pedalu – ispružena, ili tek blago savijena. To je rasterećen položaj kad je okretanje pedala najefikasnije i gdje koljena trpe najmanje opterećenje. Naravno, govorimo o vožnji po ravnom i uzbrdo, za spust je poželjno spuštanje sjedišta što je opisano u drugom tekstu.

Sjedište je podignuto visoko, noga je ispružena, koljena ne trpe

3. Nagib sjedišta

Problem s kojim se susreću muškarci, za razliku od žena, je pritisak prednjeg dijela sjedišta na živac koji uzrokuje da jedan dio tijela “utrne”, odnosno privremeno izgubite osjećaj u njemu. Naročito kod konstantne vožnje u istom položaju kakva je vožnja po dugim, asfaltnim dionicama. Provjerite nagib sjedišta. Ono bi trebalo da stoji paralelno sa podlogom, dakle vodoravno. Ako ga nagnete previše naprijed tijelo će vam kliziti i nećete imati dobru kontrolu bicikla. Ukoliko je prednji dio previše podignut trpite preveliki pritisak. Pored toga, važno je pronaći odgovarajući tip sjedišta za vaš stil vožnje. Idealno je postići da vam sjedalne kosti karlice tačno padaju na sjedište te da lagano između nogu osjetite prednji dio sjedišta čime bolje prihvatate bicikl i imate bolju kontrolu.

4.Okomit položaj koljena u odnosu na pedalu

Sjedište je dizajnirano tako da ga možete pomjerati naprijed-nazad u odnosu na “šticnu” (cijev na koju je postavljeno). Taj hod može biti dugačak i nekoliko centimetara što može bitno uticati na položaj koji zauzimate na biciklu. Previše primaknuto sjedište vas tjera na uspravljeniji položaj ali koljena prelaze preko pedale što može izazvati iritiranje i bol. Ako sjedište pomaknete previše nazad imat ćete povijeniji položaj i ispružene ruke.
Da biste odredili idealan položaj sjedišta dobro bi bilo imati pomoć prijatelja koji će pridržavati vaš bicikl. Postavite bicikl na vodoravnu podlogu. Obucite opremu u kojoj inače vozite, sjedite na bicikl i okrenite pedale nekoliko puta unazad kako biste zauzeli prirodan položaj. Zaustavite pedale u horizontalnom položaju i spustite visak s koljena prema pedali. Okomita linija koju pokazuje visak bi trebala da s vašeg koljena prođe kroz osovinu pedale. Ukoliko nemate visak improvizirajte: zavežite hemijsku olovku ili veći ekser za konopac.
Ovaj položaj koljena je izuzetno značajan jer čak i malo pomjeranje, za centimetar-dva, ponekad može kod dugačkih tura izazvati bol ili upalu koje se teško riješiti.

Pogrešan položaj sjedišta, visak “pada” ispred osovine pedale ; Ispravan položaj koljena koje je u idealnoj ravni s osovinom pedale

Tekst i foto: Emir Vučijak