Britanski premijer David Cameron najavio je ulaganje 160 miliona funti u biciklističku infrastrukturu, jer su stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije izračunali da funta uložena u biciklizam štedi četiri funte u zdravstvenom budžetu.
Ideja za nova ulaganja pojavila se nakon nakon što su stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) nedavno objavili istraživanje prema kojem jedna funta uložena u biciklizam štedi čak četiri funte u zdravstvenom budžetu. Zato će u osam britanskih gradova i četiri nacionalna parka, prema Cameronovim planovima, biti izgrađena mreža sigurnih biciklističkih staza, a razmatra se mogućnost i biciklističke staze koja bi pratila željezničku prugu između Londona i Manchestera. Napominjemo, vazdušna udaljenost ova dva grada iznosi 262 a cestovna čak 326 kilometara. Istovremeno se lokalne vlasti želi uvjeriti u nužnost gradnje biciklističkih staza uz sve nove prometnice.
– Ova vlada želi bicikistima vožnju činiti jednostavnijom i sigurnijom, ali i potaknuti još ljudi da koriste bicikl kao prevozno sredstvo. U to se moraju uključiti i poduzetnici i lokalne vlasti i transportni sektor, izjavio je britanskim novinarima premijer Cameron nakon što se i sam provezao biciklom. Britanska zastupnica Julian Huppert koja je na čelu parlamentarne biciklističke grupe apelirala je na planiranje godišnjeg budžeta za biciklizam, a ne tek sporadična ulaganja.
[box type=”info” style=”rounded”]Ne stvaraju buku i zdravstvene probleme
Ljudi na biciklima ne stvaraju buku, ne zagađuju zrak i kao što smo već istaknuli umanjuju saobraćajne gužve. No, ipak posebnu vrijednost biciklizam ima za zdravlje ljudi, pa tako Benoit Blondel, jedan od službenika Europske biciklističke federacije (ECF) podsjeća kako veća tjelesna aktivnost smanjuje zdravstvene probleme i smrtnost. WHO-ove studije došle su do zaključaka da na godišnjem nivou osobe koje redovno voze bicikl (barem tri sata sedmično, 36 sedmica u godini, odnosno 108 sati godišnje) u prosjeku imaju za 28 posto manju stopu smrtnosti od onih koji ne voze bicikl.[/box]
Da ulaganja u biciklističku infrastrukturu nisu svojstvena sam velikim europskim zemljama svjedoči i primjer susjedne nam Hrvatske gdje u Koprivnici, gradiću od tridesetak hiljada stanovnika već imaju oko 80 kilometara biciklističkih staza, a upravo realizuju CIVITAS DYN@MO, program Europske unije kojim se finansiraju naučna istraživanja i razvoj u funkciji konkurentnosti lokalne ekonomije na osnovi praktičnog korištenja najnovijih naučnih spoznaja. Program je usmjeren na razvoj najučinkovitijih mjera prometne održivosti na osnovi elektromobilnosti i planiranja održivog gradskog prometa. Projekt će se provoditi u četiri grada: Aachen, Palma de Mallorca, Gdynia i Koprivnica, a ukupna mu je vrijednost oko 13,1 miliona eura. Pored postojećij biciklističkih staza sve nove prometne planove prati njihova izgradnja. Ovdje čak razmišljaju i o ograničenju brzine na 30 km/h za vožnju u užem gradskom središtu, što je primjer je već poznat iz Graza, a najavljuju nabavku čak tri vrste gradskih bicikala što će se moći posuditi na ulicama Koprivnice.
Osim rješenja problema saobraćajnih gužvi i smanjenja emisije CO2 u gradovima visoko mjesto u potrebi uvođenja biciklističkog prevoza svakako zauzima i zdravstveni aspekt. Stručnjaci iz WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) izradili su studiju tzv. HEAT (Health Economic Assessment Tool – Alati za ekonomsko vrednovanje zdravstvenih benefita upotrebe bicikla). HEAT se može upotrijebiti za procjenu smanjena smrtnosti u uvjetima trenutnog i budućeg stupnja upotrebe bicikla na nacionalnom, regionalnom ili gradskom nivou. Može se upotrijebiti čak i za procjenu utjecaja nove ili tek planirane infrastrukture.
Nažalost, kod nas su na snazi represivne mjere poput zabrane vožnje bicikla na Banj brdu kod Banja Luke, a što se tiče izgradnje biciklističke infrastukture još smo na polaznoj tački, to jest nuli.
