Fizičke aktivnosti kao što su sport ili rekreacija mnogi obavljaju samostalno, bez prethodne provjere stanja organizma koristeći metodu „odoka“, a zapravo često izlažući se naporu pogrešno i bez pravih rezultata. Kad je riječ o brdskom biciklizmu ovdje valja istaknuti i činjenicu da se pojedinačno ili u grupama odlazi duboko u prirodu gdje je svaki poremećaj organizma problematičan i gotovo je nemoguće ukoliko za tim postoji potreba, imati blagovremenu medicinsku intervenciju. Stoga je od velike važnosti unaprijed upoznati svoj organizam, utvrditi granične vrijednosti i planirati napor u skladu s tim.
Činjenica je da svaki pojedinac treba procjeniti intenzitet vježbi i prilagoditi ih svom organizmu a da pri tome sam sebe ne precjeni, niti da se podcjeni. Subjektivni osjećaj je od velike važnosti ali ne i dovoljan jer mnogi drugi faktori dodatno utječu na sposobnosti organizma kao što su dob, spol, funkcionalno stanje srca, krvnih žila, pluća i građa tijela i mišića.
Savremena tehnologija je omogućila objektivnu i adekvatnu procjenu funkcije srčanog, plućnog i metaboličkog sistema, kako u mirovanju, tako i tokom fizičkog napora. Odgovarajući način procjene fizičke spremnosti vrši se ergospirometrijskim testom opterećenja, u engleskoj literaturi poznat kao CPET (Cardiopulmonary exercise test).
Ovaj test pokazuje u kakvom ste fizičkom stanju, odnosno da li su se vaši treninzi ‘isplatili’, da li ste postigli zadovoljavajuću fizičku kondiciju i ako niste, kako je modificirati, odnosno prilagoditi Vama i vašoj sportskoj aktivnosti, te koji i kakvi treninzi će Vam pomoći da unaprijedite Vaše performanse.
Preporučeno je da se testiranje izvodi u adekvatnoj odjeći i obući (koja Vam neće ograničavati kretnje), te da 2 -3 sata prije testa ne unosite hranu. Jednako važno je da se dan prije testa ne izlažete trenažnom procesu ili intenzivnijem fizičkom naporu.
Priprema prije samog početka „glavnog testa“ podrazumjeva mjerenje antropometrije (tjelesna visina, masa, BMI, udio masti, vode i mišića), zatim srčane frkvence, arterijske saturacije („mjera koliko kisika sadrži Vaša krv“), EKG nalaz i nalaz krvi. Sve te vrijednosti se mjere u mirovanju i unose u program koji prilagođava test svakom pojedincu.
I dolazimo do „glavnog testa“?
Još ne! Naime, prije nego što dođemo do „glavnog testa“ na usta i nos se postavlja gumena maska koja će se manžetama pričvrstiti oko Vaše glave, na grudni koš se postavlja pulsimetar i sve to se provjeri da li stoji ispravno i na mjestu.
I došli smo do „glavnog testa“ ali šta sad? Sad slijedi lagana šetnja, brzi hod a zatim lagano trčanje na traci uz progresivno povećanje brzine. U suštini trčite na traci kao u fitnes centru. S tom razlikom da ćete izgledat poput astronauta spremnog za lansiranje u Svemir, ali to je aparatura koja nam je neophodna kako bi test pokazao ispravne rezultate! Testovi se mogu izvoditi i na drugim aparatima, poput bicikl-ergometra ili veslačkog ergometra ali je pokretna traka najčešće u upotrebi.
Protokoli testiranja, iako su različiti, imaju za cilj simulirati fizički napor. Neki od protokola povećavaju brzinu pokretne trake, drugi nagib trake, neki koriste obje varijanate, dok se kod protokola koji se koriste isključivo na bicikl-ergometru radi o pojačavanju opterećenja.
Test se izvodi do „iscrpljenosti“ ispitanika,odnosno kada ispitanik ukaže da više ne može ili prema odluci osobe koji prati test (najčešće kada dođe do „kritičnih“ promjenama praćenih parametara)
Osnovni parametri koji se prate na ergospirometrijskom testu su:
- Maksimalni primitak kisika (parametar koji ukazuje u kakvoj ste kondiciji, uspoređuje se ovisno o dobi, spolu i Vašoj sportskoj aktivnosti)
- Anaerobni prag (ukazuje kada se fizička aktivnost koja se vrši dominantno uz korištenje kisika, zamijenjuju anaerobnim metaboličkim procesima koji ne koriste kisik; u svijetu sportaša poznat je izraz „zakiseliti se“, zbog čega je značajno prije i poslije testiranja uraditi gasnu analizu krvi, izmjeriti pH vrijednost, metaboličke parametre i elektrolite krvi)
- Srčana funkcija i tzv.srčana rezerva, te
- Plućni funkcionalni parametri
Slijedi ponovno uzimanje uzorka krvi, najkasnije 3-5 minuta po završetku testa.
Naravno, prate se i brojni drugi parametri čijim tumačenjem se nećemo previše zadržavati.
Stoga, ukoliko ste odlučili provijeriti u kakvoj ste kondiciji, kako radi vaše srce i kako „dišu“ vaša pluća počastite se ovim testom. Nakon procjene sposobnosti Vašeg organizma, Vaš trening se prilagođava Vašim potrebama kao što su smanjenje tjelesne težine, poboljšanje aerobnog ili anaerobnog prostora, povećanje brzine, snage i drugih performansi.
[box]Takvo testiranje je moguće uraditi i u Sarajevu, u Institutu za kineziologiju na adresi Valtera Perića do br. 16, kontakt telefon 033 252 335, 033 252 332 ili putem e-maila: info@institutkineziologije.ba[/box]
