Off-road navigacija: SmartCom GPS i automatsko georeferenciranje karata

Dok za cestovnu navigaciju možemo na tržištu naći veliki broj programa koji zbog jake konkurencije postaju sve bolji, off road navigacija na mobilnim uređajima nije još u potpunosti zaživjela. U prošlom tekstu spomenuo sam za cestovnu navigaciju nekoliko programa koji iz godine u godinu postaju jednostavniji i upotrebljiviji (prije par godina znao sam dobiti govornu instrukciju „skrenite desno“ iz ul. Kulovića u Titovu – tri trake suprotnog smjera), za off – road navigaciju spomenuo sam samo SmartCom GPS. Kako potražnja za sličnim aplikacijama nije velika, prinuđeni smo da ukoliko zaista želimo mobitel iskoristiti u tu svhu uložiti i malo više truda.

Odabir karata

Da bi koristili mobitel za off – road navigaciju potrebno je imati nekoliko različitih programa na računaru. Prije svega moramo znati da ne postoje upotrebljive georeferencirane karte BiH, koje je neko upakovao u fino oblikovanu aplikaciju, gdje je naš zadatak da kliknemo par puta „next“ i „finish“ da bi završili posao. Postoje razne skenirane karte od prije dvadesetak godina koje nam ne daju ni približno stvarnu sliku terena u vidu makadamskih ili planinarskih puteva. Druga opcija su planinarske karte koje se mogu naći ažurne ali koje zahtjevaju predhodno osim skeniranja i manualno georeferenciranje, koje se mora uraditi jako pažljivo, da ne spominjem da nam za sam proces skeniranja treba jednako kvalitetan, po mogućnosti i veliki skener, koji nam opet neće riješiti problem distorzije papira koja se javlja na presavijenim ivicama.

georeferenciranje je postupak prevođenja piksela iz koordinatnog sustava slike u Zemljišni koordinatni sistem. Dakle ako smo kartu skenirali ili imamo satelitski snimak određenog područija, tek nakon georeferenciranja tu „sliku“ možemo nazvati kartom.

Na topo kartama ucrtani putevi mogu biti zastarjeli te veliki broj puteva je nastao u zadnjih dvadesetak godina. Satelitski snimci visoke rezolucije daju nam najbolji uvid u realno stanje na terenu, ali i tu nailazimo na poteškoće jer je veliki dio BiH skeniran u slabijoj rezoluciji koja ipak ne daje najprecizniji pregled terena. Također na satelitskim snimcima ono što se čini kao prohodan put može biti neprohodan usjek ili čak potok. Idealna je kombinacija topo-karte i satelitskog snimka. Na satelitskim smincima isplanirano rutu, dok na topo kartama ako je moguće utvrdimo da li je ono za što mislimo da je put zaista i tako.

Da bi smo georeferencirali neku sliku potrebno je odrediti barem dvije tačke na slici i pridružiti im odgovarajuće kordinate.

Digitalne karte se u principu sastoje od dva dijela odnosno slikovnog (*.jpeg, *.tif, *.bmp, *.ogf2) i dijela koji pozicionira slike u kordinatnom sistemu (*.map, *.tfw).

georeferenciranje karata je složen proces jer osim predznanja o različitim kordinatnim sistemima (geodetski, geografski) potrebno je i voditi računa da ne napravimo grešku, jer greška u jednoj cifri u kordinatama ili neprecizno određena kordinata može kartu učiniti neupotrebljivom. Za manualno georeferenciranje i rad sa kartama preporučujem komercijalni program OziExplorer www.oziexplorer.com.

Automatsko georeferenciranje karata

Na tržištu se pojavilo i nekoliko verzija programa za automatsko georeferenciranje satelitskih karata, od kojih bih spomenuo dva programa:

• GoogleOzi
• GoogleMV2

Programi rade na principu da sa Google-ovih servera uzimaju karte rezolucije koju ste odabrali, spajaju i georeferenciraju ih sa velikom tačnošću i time nas oslobađaju glavnine posla. Preporučio bih program GoogleOzi. Najnovija verzija programa je 1.2.10. Korištenje ovog programa je krajnje jednostavno u odnosu na količinu posla kojeg nas oslobađa. Prije svega potrebno je u opciji View odabrati tip karte Google Satelite (SLIKA 1) i provjeriti da li je u Tools-Settings označena opcija „Create Oziexplorer .map file“. (SLIKA 2). Nakon toga potrebno je označiti dio područija koji želimo snimiti. (SLIKA 3)

U donjem desnom uglu prozora osim kordinata centralne tačke slike koju posmatramo imamo i podatake o broju metara po pixelu slike (m/px), odnosno realnom odnosu dužine terena i rezolucije slike. Na primjer ukoliko je 1m/px to znači da nam slika od 512x512px predstavlja 512×512 metara oduhvata.

Što je manji broj metara po pixelu, to je logično bolja i slika, ali moramo voditi računa o nekoliko uslova:

• Nismo ograničeni veličinom slike u Mb ali za ilustaciju, slika rezolucije 10000x10000px uz odabir rezolucije slike 1m/px zauzima 64Mb prostora. Slike 0,5m/px daju nešto kvalitetniju sliku uz veće zauzeće prostora.
• Moramo voditi računa da u svakom slučaju ne prelazimo odabir rezolucije veći od 0,25m/px pošto i Google-ove slike imaju ograničenu rezoluciju.

Naravno potrebno je uraditi par testnih karata da steknemo osjećaj veličine terena. Dakle preporuka je da se drzite rezolucije od 0,5m/px ukoliko odabrani teren je manji od 10000x10000m. Za odabir većeg terena koristiti slabiju rezoluciju 1m/px. Iznad vrijednosti 1m/px kvalitet slike počinje opadati (Slika 4). Slika ovih vrijednosti u konačnici daje satelitsku sliku koja zauzima odprilike 60-100Mb i pokriva teren od 100km2 što je više nego dovoljno.

Izlazni fajlovi su u formatu *.jpg i *.map. Navedeni formati su prilagođeni za rad u OziExploreru dok SmartComGPS traži dodatnu konverziju. Savjet je da ne pokušavate ove slike otvoriti pomoću standardnih programa za pregled slika jer je velika mogućnost da zbog veličine slika neće biti otvorena. Računar ne može otvoriti sliku ali mobitel može??…doći ćemo i do toga…

SmartComGPS

SmartComGPS je komercijalni program za off road navigaciju namjenjen Symbian i UIQ Symbian mobilnim telefonima sa integrisanim ili extermin GPS prijemnikom. Najnovija verzija programa je SmartComGPS 1.5.

Tehničke karakteristike SmartComGPS programa:

• mogućnost čitanja georeferenciranih karata i njihovo manualno kalibriranje u samom progranu
• učitavanje i editovanje ruta(*.rte)
• učitavanje, snimanje, editovanje trackova(*.plt)
• navigacija po predhodno učitanoj ruti, tracku ili waypointu.
• očitanje brzine kretanja, vremena putavanja, dužine pređenog puta, trenutnu poziciju
• automatska rotacija mape prema sjeveru, kompas.

Nakon što smo preko programa GoogleOzi dobili dva fajla *.jpg i *.map potrebno ih je jednostavnom procedurom konvertovati u format prilagođen SmartComGPS-u (*.ogf2) preko besplatnog konvertora SmartCom ogf2 converter tool koji dolazi u sklopu programa SmartComGPS jednostavno izvršimo konverziju *.jpg slike u *.ogf2. Fajlove *.ogf2 i *.map potrebno je prebaciti na mobitelu u direktorij SmartComGPS-data.

Na kraju rezultat bi trebao izgledati kao na slikama:

Izgled mapa u samom radu SmartComGPS-a na mobitelu korištenjem satelitskih snimaka i skeniranih topo karata

Podešavanja SmartComGPS-a, kalibracija karata, snimanje staze i navigacija po ruti

Da rezimiramo…

Uz računalske programe za automatsko skidanje i georeferenciranje karata kao što su GoogleOzi procedura korištenja mobitela u svrhu off-road navigacije je maksimalno pojednostavljena. Na nama je samo da izabereno adekvatan obuhvat, rezoluciju, rezultat konvertujemo pomoću SmartCom ogf2 converter-a. Nakon što smo na računaru dobili dva fajla *.ogf2 i *.map, potrebno ih je samo prebaciti na mobitel u odgovarajući datoteku, učitati preko mobilne aplikacije SmartComGPS-a i imamo vlastitu offline verziju Google Eartha na mobitelu. Ipak uvijek treba imati u vidu da ovakva rješenja na mobitelima nose već spomenute probleme u trajanju baterije, ali i taj problem se može prevezići racionalnim korištenjem programa, gašenjem ekrana kada ga ne koristimo, pomoćnom baterijom itd.

Napomena: zamolio bih sve one koji znaju neko bolje rješenje za off–road navigaciju preko mobilnih uređaja, postojanje georeferenciranih topo karata BiH ili ako sam u tekstu napravio tehničku grešku, da me preko MTB.ba foruma kontaktiraju. Za BiH nisam našao upotrebljive georeferencirane karte, dok za susjedne zemlje i veliki dio Europe i Svijeta iste se mogu naći na http://mapy.mk.cvut.cz/list. Također poznato mi je da se Topo karte starijeg datuma razmjera 1:25 000 mogu se pronaći na rapidshare-u, ali te karte nisu georeferencirane.

Tekst i foto: Ivan Gakić