Pedesetak kilometara zapadno od Sarajeva nalazi se Fojnica, zivopisni bosanskohercegovacki gradic na istoimenoj rijeci. Svud uokolo okruzena planinama, prije svega Vranicom koja dominira cijelim krajem, ali i Matorcem, Zahorom, Pogorelicom, Bitovnjom i Jasikovicom, kompletna ova regija predstavlja raj za ljubitelje brdskog biciklizma.
Prostor Vranice po nadmorskoj visini spada u najvisa podrucja u BiH. Nekoliko vrhova prelazi 2.000 m nadmorske visine (Nadkrstac 2112 m, Locika 2107 m) i vecina je lako dostupna planinarima, a neki i biciklistima.
Iako je utvrdjeno da je u neolitskom periodu ovuda vodila jedna od vaznijih komunikacija sto je spajala stanovnike Panonije sa Jadranskom morem, ipak se moze reci da je oduvijek dolazak u Fojnicu licio na ulazak u kraj odakle “nema dalje”. Povratak je moguc jedino nazad, putem kojim se doslo. Medjutim, brojne su osobenosti Fojnice nastale bas zbog takvog geografskog polozaja.
Zbog neke vrste izolovanosti od vanjskog svijeta jos se osjeti dah proslih vremena u lokalnim obicajima i nacinu zivota stanovnistva, a u samom gradu o tome svjedoci i nekoliko sacuvanih autenticnih bosanskih kuca pokrivenih sindrom. Snazan pecat zivotu daje djelovanje franjevaca ciji srednjevjekovni samostan u bogatoj biblioteci i danas cuva originalni tekst adhname, povelje o pravima i gradjanskim slobodama koju je sultan Mehmed II Fatih dao katolickoj zajednici daleke, 1463. godine. Danas je na celu samostana fra Mirko Majdancic koji ce rado ugostiti putnike-namjernike, bas kao sto mnogo dobra cini za sve zitelje ovog kraja, bez obzira na to vjeri kojoj pripadaju.
Na padinama planine Zec lezi Kozovgrad, utvrdjenje koje se u historijskim dokumentima prvi put spominje 1434. godine. Tu su se, u slucaju opasnosti, sklanjali Dubrovcani iz Fojnice sa svojim dragocjenostima, a prema nekim dokumentima Kozovgrad je bilo posljednje boraviste kraljice Katarine prije napustanja Bosne. Do njega se dolazi prateci put za Bakovice, a zatim desno uz tok rijeke Bistrice. Posjeta Kozovgradu moze biti lijepa tura za brdske bicikliste. Produzi li se od Bakovica dalje, put vodi do Dusine odakle je moguce odabrati pravac za Kresevo, Konjic ili posjetiti planinarski dom na Pogorelici, uklijestenoj izmedju planina Bitovnje i Zeca.
Sjeverno od Fojnice, nakon sto se prodje stara banja i savlada ostar uspon, vodi predivan makadamski put do slapova Kozice. Put vodi desno od prijevoja Vladica vrh a narocitu draz predstavlja prolazak kroz gustu sumu sa obiljem vegetacije. Na maloj duzini ova rijecica savladava veliku nadmorsku visinu i tvori tri slapa visine 10 do 20 metara sto svakako vrijedi vidjeti.
Ipak, glavnu atrakciju fojnickog kraja cini Prokosko jezero dvadesetak kilometara udaljeno od Fojnice. Malo koji posjetilac ce, naime, ostati ravnodusan kad se uspne makadamskim putem i izbije na vidikovac odakle puca pogled na jezero i krajolik oko njega. Bas kao sto iz Lukomira posjetioca fascinira pogled na kanjon Rakitnice, tako i dolazak na vidikovac prije Prokoskog jezera predstavlja pravu nagradu biciklistima za ulozeni napor.
Prokosko jezero je glecerskog porijekla smjesteno u prirodnom amfiteatru na nadmorskoj visini od 1635 metara. Ono obuhvata prostor od 4,77 hektara, dugo je 317, siroko 189 i duboko 13 metara. Ovdje se nalaze jedinstvena flora (vranicko zvono) i fauna (triton), medjutim, sve su prilike da ce covjek svojom nepaznjom promijeniti sliku ovog kraja. Poribljavanjem jezera pastrmkom, tritonu, toj endemskoj vrsti repatog vodozemca, prijeti potpuno istrebljenje. Motorizovani izletnici koji automobile parkiraju uz samo jezero narusavaju ljepotu krajolika, a nije rijedak slucaj da iza njih ostaju plasticne boce i drugi otpad. O ovome bi nadlezni svakako trebali povesti racuna i barem zabraniti prilaz samom jezeru automobilima.
Ipak, zivopisno okruzenje koje uz brojne potocice stvara idilicnu sliku, autenticno stocarsko naselje i bogata gastronomska ponuda (prokoski sir i pita ispod saca) i dalje su pravi izazov za sve ljubitelje prirode. Svakako, i za istinske zaljubljenike u brdski biciklizam kojima toplo preporucujemo ovu turu kao neizbjeznu u popisu najljepsih destinacija u Bosni i Hercegovini.
One Reply to “Prokosko jezero”