Vjerovatno nema bicikliste kojeg barem jedanput nije iznenadila kiša u planini ili koji nije ponio previše tople garderobe a ispostavilo se da je dan sunčan i ugodan za vožnju, a topla garderoba nepotrebna. Kako planirati vožnju i biti optimista da će vikend biti “dobar” dok lije kiša pet-šest dana ranije? Šta možemo očekivati u planini? Kako prilagoditi garderobu vremenskim uvjetima? Odgovore na ova pitanja ponekad nam može dati poznavanje nekih osnovnih postulata meteorologije.
Iskustvo je, naravno, ponajbolji učitelj. Autor ovog teksta je i sam ranijih godina znao biti zatečen usred ljeta na Bjelašnici temperaturom od svega dva-tri podioka iznad nule i biti neadektavno opremljen. No, čak i usputno bavljenje meteorologijom i praćenje prilika na našim planinama omogućili su da danas planiramo vožnje sedmicu dana unaprijed i “pogodimo” divan sunčan dan iza kišne sedmice. Isto tako, nije naodmet znati šta nas očekuje na nekoj od planina, kako se zaštititi od vjetra, sunčevog zračenja, pojave komaraca… Ilustracije radi, vožnju na Rujište 25. 10. 2009. godine smo planirali gotovo sedmicu unaprijed, kad su brda oko Sarajeva bila prekrivena snijegom, temperatura iznosila tek neznatno iznad nule a kiša konstantno padala kao da želi da nas odvrati i od same pomisli na biciklizam. Na kraju, ispostavilo se da je dan bio izvrstan i uživali smo u ljepoti krajolika i vožnje. Iako je naše poznavanje meteorologije laičko, prenijet ćemo vam osnovna iskustva do kojih smo došli i kojih se pridržavamo prilikom organiziranja brdsko-biciklističkih tura.
Godišnje doba i odabir destinacije za vožnju
Ako nije riječ o kratkoj prigradskoj vožnjici već o organizaciji prave “ture” poželjno je voditi računa o geografskom području u koje odlazimo i prilagoditi ga godišnjem dobu u kojem vozimo. Na sreću, Bosna i Hercegovina je raznovrsna zemlja u kojoj vladaju različite klime: dok Hercegovinu zapljuskuje talas mediteranske klime, u Bosni vlada umjereno-kontinentalna pa i planinska klima. Stoga je poželjno proljetnje i jesensko/zimske ture organizirati u regiji Hercegovine, jer je tada temperatura viša nego u Bosni, manja je mogućnost za kišu i teren je pogodniji za vožnju, dok je za velikih ljetnjih vrućina svakako ugodnije u šumovitim, visokim planinama Bosne gdje usput nailazimo na bezbrojne izvore hladne, pitke vode. Pri tome, izbjeći ćemo vožnju u vrelom, hercegovačkom kršu. Ilustracije radi, prvu ovogodišnju vožnju smo imali 18. januara na Podveležju, po suhom vremenu i temperaturi od desetak stepeni celzijusa, dok su planine u Bosni bile prekrivene debelim snježnim pokrivačem. No, za vrijeme ljetnjih vrućina uživali smo u šumovitim bosanskim brdima na ugodnih 20-tak stepeni celzijusa.
Osim toga, nije naodmet znati da su tokom ljeta jutra ugodna a sredina dana vruća pa je bolje krenuti što ranije na vožnju i na veću nadmorsku visinu dospjeti prije podneva, dok u proljeće i jesen vlada jutarnja studen pa se preporučuje kretanje na vožnju tek kad izbije sunce i digne se rosa. Međutim, dan je tada mnogo kraći, mrak pada već u 18 sati pa i dužinu ture treba prilagoditi raspoloživom dnevnom svjetlu.
Promjena temperature s obzirom na nadmorsku visinu i regiju
Odvajkada su ljudi iz vrelih gradova odlazili na ljetnjikovce ili u planinu. Boravak u šumi, kraj vode ili na većoj nadmorskoj visini je svakako ugodniji od sparine koja vlada ljeti u gradovima. Najbolja ilustracija je posjeta Prokoškom jezeru u julu mjesecu kad je u Sarajevu temperatura iznosila 36 stepeni i vladala paklena vrućina. Malo ko je vjerovao da će nam na Prokoškom jezeru trebati vjetrovke da nas zaštite od hladnoće.
Svako ko odlazi u planinu treba da ima na umu pojavu tzv. “aerotermičkog stupnja” po kojem se temperatura zraka smanjuje sa porastom nadmorske visine i to tako što na svakih stotinu metara visine temperatura opadne za 0,3 do 0,5 stepeni celzijusa. Drugim riječima na oko 180 metara nadmorske visine temperatura opadne za jedan stepen celzijusa. Ako je, dakle, u Sarajevu temperatura 30-tak stepeni celzijusa, na planini visokoj 1900 metara možemo očekivati sasvim ugodnih 24 stepena. Uz mogući vjetar fiziološki osjećaj koji ćemo imati je kao da vlada temperatura od 20 stepeni što već može izazvati osjećaj hladnoće ako nismo adekvatno opremljeni. Dakle, potpuno druga slika od one koju smo ostavili u vrelom gradu.
U šumi i hladovini, kraj rijeke i sl. temperatura zna biti drastično niža. Ovo je jako važno radi planiranja garderobe: ako ćemo voziti na velikoj nadmorskoj visini, kroz gustu šumu ili uz korito rijeke nije naodmet imati i garderobu koja će nas privremeno zaštititi od hladnoće. Čak i ako smo krenuli iz grada po relativno toplom, sunčanom danu.
Na kraju, vjetar je pojava koja fiziološki osjećaj toplote umnogome mijenja. Nije isto kretati se planinskom livadom po sunčanom vremenu bez vjetra ili pri značajnom vjetru. U prvom slučaju će nam biti toplo, čak ćemo se i znojiti a u drugom, osobito ako je sjeverni vjetar, ako smo se prethodno oznojili pa je tijelo vlažno, osjećat ćemo hladnoću, drhtavicu i morat ćemo se zaštititi od hladnoće.
Najbolju potvrdu u niskim temperaturama na većim nadmorskim visinama vidimo na visokim planinama poput Čvrsnice u Hercegovini: iako uobičajeno imamo predodžbu o Hercegovini kao o toploj regiji, na Čvrsnici ćemo i usred ljeta naići na snijeg koji se zadržava u vrtačama na visinama većim od 1600 metara, a već i lagani povjetarac će učiniti da vožnja bude ugodna. Na vrhu, ako je vjetrovito vrijeme, gotovo da je nemoguće opstati bez kvalitetne vjetrovke. Za spust svakako preporučujemo hlače s nogavicama i odjeću dugih rukava.
Planina Čvrsnica, [13.7.2008.] godine
Osobenosti pojedinih planina
Koliko god da boravak na planini želimo učiniti ugodnim, zabavnim i planiramo ga po lijepom, sunčanom vremenu moramo imati na umu pojavu iznenadnih promjena vremenskih prilika na nekim našim planinama. Na Vlašiću su, na primjer, u proljeće i ljeto osobito nakon kišnih perioda moguće brze magle koje se navuku u roku od pola sata.
Vlašić, [10.8.2008.] – ekstremene promjene vremena
Na Bjelašnici smo prije nekoliko godina bili iznenađeni temperaturom od plus dva stepena celzijusa u augustu. S druge, pak, strane, i pored relativno prohladnog vremena na Veleži gdje je u aprilu još bilo snijega, sunčeve zrake su izvlačile iz nas i posljednje kapi vode. Nekima nije bilo dovoljno ni dva-tri litra tekućine pa smo na kraju ture, ispod samog vrha planine, topili i pili snijeg. Na Vranici ne vrijedi pravilo da je vrijeme za fotografisanje idealno dan nakon kiše: obično će se povlačiti niski oblaci ili magla i tek povremeno će se ukazati plavo nebo i jako sunce. Pojava komaraca je ponekad vezana za vremenske prilike: početkom ljeta je na Trnovačkom jezeru nemoguće opstati od brojnih komaraca koji, nakon suše koja zavlada ljeti, potpuno izumru i nestanu u augustu. Uz to, dok je u kasno proljeće jezero hladno i nepristupačno, u augustu je moguće uživati u čarima kupanja na blizu 1600 metara nadmorske visine. A ponekad, čak i u rano proljeće, sunčevo zračene će nas na većini planina iznenaditi i koža će nam tokom jednodnevne vožnje promijeniti boju, mjesta koja smo zaštitili ostat će bijela (npr. ispod rukavica) a oni koji su osjetljiviji na sunce mogu zadobiti i opekotine pa je poželjno pripremiti kremu za zaštitu od sunca.
Prevoj Bijele vode, Bjelašnica [5.8.2007.] (prva slika) ; Tragovi “sunčanja” (druga slika), Glogošnica, Prenj [30.5.2009.]
Poželjno je raspitati se kod lokalnog stanovništva o odlikama pojedine regije, prilagoditi ponašanje, odjeću i zalihe vode mogućim neželjenim situacijama kako bi vožnja protekla bez problema.
Internet i vremenska prognoza
Postoje brojne web stranice koje donose redovnu i prilično tačnu vremensku prognozu. Zajedničko svima je da projekciju daju maksimalno do deset dana unaprijed, s tim što se s velikom dozom pouzdanosti može smatrati prognoza za naredna tri dana. Uostalom, prognozu za tri dana viđamo i na tv dnevniku. Autor ovog teksta povremeno koristi www.yr.no a uglavnom se oslanja na vreme.yubc.net.
Dobra stvar ove internet stranice je što daje mogućnost odabira više destinacija, ponekad i same planine na koju planiramo organizirati vožnje. Nije isto imati prognozu za Sarajevo ili za Bjelašnicu, Vlašić i sl. Dalje, stranica je koncipirana tako da daje prognozu za četiri termina tokom svakog dana. Ovo je naročito interesantno jer su nekad moguće pojave da kiša koja se javlja tokom noći prestaje ujutro. Praktično dok stignemo do određene destinacije i započnemo vožnju vrijeme se ustabili i moguće je uživati i voziti po suhom vremenu. Ponekad je ova informacija presudna u odluci da li krenuti na vožnju ili ne.
Ostale karakteristike ove web stranice (ali i mnogih drugih) su predviđanje temperature, nivoa oblačnosti ali i jačine i smjera vjetra. Ovo je naročito bitno jer ako se planira posjeta planini s većom nadmorskom visinom, pojava vjetra može značajno uticati na potrebu za adekvatnom garderobom. Južni vjetar će ljeti donijeti toplije strujanje zraka, ali sjeverni ako prelazi 2 ili 3 metra u sekundi, zna biti itekako neugodan. Slična stvar je i sa količinom i vrstom padavina: ako se ljeti očekuje npr. 1 kg/m2 kiše možemo računati sa malim pljuskom koji, čak, može i da ne padne na području kuda se krećemo. No, ako se predviđa 10 kg/m2 ili više, očigledno da će “liti kao iz kabla” i pametnije je ne upuštati se u vožnju po takvom vremenu.
Dok ljeti vladaju dugi sunčani periodi praćenje vremenske prognoze nam i nije toliko bitno, ali u proljeće i jesen, kad započinju nestabilna vremenska razdoblja, predviđanje je itekako značajno. Moguće je, naime, nekoliko dana unaprijed donijeti plan za vožnju npr. idućeg vikenda, a onda dan-dva pred samu vožnju gotovo sa sigurnošću očekivati određene vremenske prilike i organizirati, pomjeriti ili potpuno odgoditi vožnju. Zanimljivo je da www.mtb.ba tim niti jednom u posljednje dvije-tri sezone nije bio iznenađen kišom, a brojni primjeri su kada smo planirali vožnje po lošem vremenu, krenuli “na sreću” i uživali u sunčanom danu. Evo kako je izgledala prva prognoza, pet dana unaprijed, za turu na Rujište. Očigledno, subota je bila neizvjesna, a nedjelja već znatno izglednija. Opredijelili smo se za nedjelju.
A ovako je izgledala prognoza dan uoči vožnje:
Pored ovoga, odluku o odlasku u Hercegovinu a ne na neku planinu oko Sarajeva donijeli smo na bazi vremenske prognoze za Sarajevo. Naime, za Sarajevo se predviđalo promjenjivo oblačno vrijeme uz temperaturu do 12 stepeni. S obzirom na nadmorsku visinu, pojavu snijega nekoliko dana ranije, kišu koja je neprestano padala iskustvo nam je govorilo da ne bi bilo mudro otići na planine kraj Sarajeva gdje su moguće temperature tek nekoliko podioka iznad nule. U gustoj šumi, po oblačnom danu vožnja ne bi bila nimalo ugodna. Prvobitna odluka da vozimo u Hercegovini je ostala na snazi. Potvrdu da smo i ovoga puta pogodili možete vidjeti u izvještajima s vožnji 🙂
Planiranje garderobe i opreme s obzirom na vremenska predviđanja
Iz svega naprijed rečenog jasno je uočiti kako je moguće planirati odjeću i opremu za svaku pojedinačnu vožnju imajući u vidu vremenske prilike kakve se očekuju. Nepotrebno je ljeti nositi debelu kabanicu ili duge hlače ukoliko je sunčan dan bez vjetra. Isto tako, jako je opasno kad nas u planini zatekne hladno vrijeme, kiša, vjetar… a nismo adekvatno pripremljeni.
U svakom slučaju na planinama uvijek je poželjno imati vjetrovku ili kabanicu koja nas može zaštititi od vjetra ili kiše. Ukoliko je prognoza nestabilnog vremena ili temperatura između 15-20 stepeni celzijusa poželjno je imati više slojeva odjeće koju po potrebi možemo skidati ili oblačiti. Na primjer, ujutro kad je hladnije možemo krenuti na vožnju u kratkom šorcu i majici preko kojih ćemo obući dugi donji dio biciklističkih hlača i majicu dugih rukava ili vjetrovku. Kako raste temperatura ili nakon što počnemo osjećati da nam postaje vruće tako ćemo skidati suvišnu odjeću. Na vrhu planine, ako pravimo pauzu ili duži odmor, poželjno je zaštititi se od vjetra i hladnoće, a svakako preporučljivo to isto učiniti i prije spusta.
No, u rano proljeće ili kasnu jesen kad se očekuju niže temperature moramo imati toplu garderobu koja ne propušta vjetar i koja ima sloj koji “grije”, rukavice za zaštitu od hladnoće i vjetra (tzv. “full finger” odnosno “s prstima”), potkapu ispod kacige ili maramu za zaštitu od vjetra, neoprenske štitnike za noge (dobri su oni koji se navlače preko patika jer ih ujedno štite od vlage) te jakne koje će nas zaštititi od vjetra, hladnoće ili kiše (idealne su GoreTex ili slične).
Podveležje, pripreme za spust i vožnja [21.11.2007.]
Poznavanje planine i vremenskih prilika koje se očekuju umnogome će nam olakšati planiranje i nošenje garderobe a vožnju učiniti ugodnijom. Na kraju, rado ćemo citirati jednu englesku poslovicu koja, s obzirom na nestabilno i vlažno englesko vrijeme, kaže: “Ne postoji loše vrijeme, postoji samo loša garderoba!”
Text i foto: Emir Vučijak
